Ex libris: značenje, povijest i kako izraditi vlastiti

Ex libris je znak vlasništva koji se stavlja s unutarnje strane knjige, najčešće na poleđinu korica. To može biti zalijepljena vinjeta, otisak pečata ili reljefni otisak s imenom vlasnika, ponekad i s geslom ili crtežom. Izraz potječe iz latinskoga i znači „iz knjiga…”.

Ukratko

  • Ex libris latinski je izraz: libris je ablativ množine riječi liber, „knjiga”.
  • Najstariji poznati tiskani ex librisi potječu iz Njemačke, iz razdoblja oko 1470-1480: jež Hansa Iglera i anđeo Hilpranda Brandenburga.
  • Na njega se stavlja formula „Ex libris” i vaše ime, a po želji i geslo ili slika.
  • Tri su načina označavanja knjiga: zalijepljena naljepnica, pečat s tintom ili reljefni otisak suhim žigom.
Otvorena knjiga s malim pravokutnim ex librisom otisnutim crnom tintom, pokraj nje svijetloplavi samonamočivi pečat
Ex libris otisnut pečatom: formula „Ex libris” i ime u tankom okviru.

Što znači „ex libris”?

„Ex libris” je latinski izraz: ex označava podrijetlo, a libris je ablativ množine riječi liber, knjiga. Rječnik Larousse prevodi ga kao „iz knjiga”, a Francuska akademija kao „koji pripada knjigama”1,2. Stavljena ispred imena, formula se dakle čita kao „ova knjiga pripada knjižnici…”.

U francuskom ta riječ označava sam znak. Francuska akademija definira ga kao znak koji se stavlja s unutarnje strane knjige kako bi se označio njezin vlasnik; u svakodnevnoj uporabi to je vinjeta s imenom bibliofila, često s geslom ili grbom2. Rječnik Trésor de la langue française bilježi prvu potvrdu riječi u francuskom 1840. godine, kod Paula Lacroixa3.

U francuskom je to imenica muškoga roda koja se ne mijenja ni u množini1. Od pravopisne reforme iz 1990. ondje se smije pisati i spojeno, „exlibris”1,2, a završno „s” se izgovara2. Njemački kaže das Exlibris4, engleski bookplate ili ex libris. Na portugalskom ex-líbris označava i simbol nekoga grada ili mjesta5.

Odakle potječe ex libris?

Običaj označavanja knjiga mnogo je stariji od tiska. Britanski muzej čuva malu fajansnu pločicu s imenima faraona Amenhotepa III. i kraljice Tije, iz razdoblja oko 1390-1350. pr. Kr. Na njoj je naslov djela, a vjerojatno je služila kao oznaka kutije za papiruse, pričvršćena vrpcom provučenom kroz njezine dvije rupe6. Muzej je naziva „općenito prihvaćenim” „ex librisom”, s navodnicima: to je prije preteča, oznaka kutije, a ne znak stavljen u knjigu.

Prvi pravi ex librisi pojavljuju se u Njemačkoj zajedno s drvorezom, u posljednjoj trećini 15. stoljeća.

  • Jež Hansa Iglera, ručno obojeni drvorez, prema Britanskom muzeju vjerojatno je najstariji sačuvani ex libris (oko 1470-1480). Jež drži cvijet u ustima, ispod rečenice „Hans Igler, neka te jež poljubi”, igre riječi s Igel, njemački jež. Poznata su četiri primjerka7.
  • Anđeo Hilpranda (ili Hildebranda) Brandenburga prema Art Institute of Chicago najstariji je dokumentirani tiskani ex libris. Brandenburg je njime označio cijelu svoju knjižnicu prije nego što ju je darovao kartuziji u Buxheimu, u koju je stupio oko 1480.8.
  • Albrecht Dürer oko 1502. crta ex libris za svojega prijatelja Willibalda Pirckheimera, s natpisom „Sibi et amicis”: sebi i prijateljima9.

U Francuskoj se najstarijim poznatim ex librisom često smatra onaj Jeana Bertauda de La Tour-Blanchea, iz oko 1529.10. Najstariji sa sigurnim datumom, prema povjesničaru Walteru Hamiltonu, jest ex libris Charlesa Albosiusa iz Autuna, iz 1574.11. Sve do 17. stoljeća veliki su ljubitelji knjiga dali utiskivati svoj grb ili monogram i na uvez: takav „supralibros” često je naljepnicu činio suvišnom10.

Tehnike su pratile razvoj tiskane slike: drvorez, zatim bakrorez, a krajem 19. stoljeća fotomehanički postupci10. Knjižnice pak koriste pečate vlasništva barem od početka 16. stoljeća12.

Tko skuplja ex librise?

Krajem 19. stoljeća ex libris postaje kolekcionarski predmet. Ex Libris Society osnovano je u Londonu 1891., iste godine kad i berlinsko društvo koje i danas postoji pod imenom Deutsche Exlibris-Gesellschaft14,15. Francusko društvo kolekcionara ex librisa osnovano je u Parizu 1893.11,16.

Sir Augustus Wollaston Franks, preminuo 1897., ostavio je svoju zbirku Britanskom muzeju. Katalog iz 1903. ocijenio ju je vjerojatno najvećom ikad okupljenom: gotovo 40 000 britanskih i američkih ex librisa i gotovo 30 000 stranih, ne računajući duplikate17.

Kolekcionari se od 1953. okupljaju na međunarodnim kongresima; 39. kongres trebao se održati u San Franciscu 2022.14,18. Njihova federacija, FISAE, osnovana je u Hamburgu 1966.19.

Što staviti na ex libris?

Klasičan oblik stane u dva retka: „Ex libris”, a zatim ime vlasnika. Možete dodati grad, geslo, inicijale ili sliku koja vam odgovara: životinju, stablo, grb, predmet.

  • „Ex libris Claire Martin”, najjednostavniji oblik.
  • „Liber Bilibaldi Pirckheimer” („knjiga Willibalda Pirckheimera”), na ex librisu koji je nacrtao Dürer9.
  • „Ex labore quies” („nakon rada odmor”), Albosiusovo geslo iz 1574.11.

Što je znak manji, to tekst mora biti kraći. Za knjižnične pečate Library of Congress navodi da najjasnije otiske daju jednostavni motivi sa samim tekstom: tanka velika slova bez serifa20. Na osobnom ex librisu i ukrašenije pismo ostaje čitljivo ako je tekst kratak.

Naljepnica, pečat ili reljef: koji način odabrati?

Naljepnica zalijepljena reverzibilnim ljepilom može se skinuti; tinta i reljef ostaju u stranici.

Zalijepljena naljepnicaPečat s tintomReljefni otisak
Što je toTiskana vinjeta zalijepljena na poleđinu koricaZnak otisnut tintom izravno na stranicuReljefni crtež u papiru, bez tinte
PripremaDati otisnuti vinjete, a zatim ih lijepiti jednu po jednuNikakva: samonamočivi pečat sam se natapa tintom pri svakom otiskuUmetnuti stranicu u kliješta i stisnuti
PapirSve knjigeNa vrlo tankom ili upijajućem papiru tinta se može razliti, a na premazanom papiru slabo se drži20Sa suhim žigom Libriel: papir do 150 g/m², najviše 6 cm od ruba
Može li se poništitiMože, uz reverzibilno ljepilo21Ne, tinta ostajeNe, reljef ostaje
IzgledTisak u boji ili grafika, po izboruTekst, jedna boja tinteDiskretan, vidljiv pod kosim svjetlom

Ex libris pečat tvrtke Libriel je samonamočiv. Njegov pravokutni otisak dolazi u tri veličine: 38 × 14 mm (1 do 2 retka), 46 × 18 mm (2 do 3 retka) i 58 × 22 mm (3 do 4 retka), sa 16 do 26 znakova po retku ovisno o veličini, crnom, plavom ili crvenom tintom.

Otvorena knjiga s tri otiska ex librisa različitih veličina u tri boje tinte, crnoj, plavoj i crvenoj
Tri veličine otiska pečata (široke 38, 46 i 58 mm) i tri boje tinte.

Suhi žig za knjige su kliješta za utiskivanje od nehrđajućeg čelika, s matricama od mjedi. Ostavljaju okrugli otisak promjera oko 4 cm, najviše 6 cm od ruba stranice, na papiru do 150 g/m². Odaberite jedan od Libriel motiva s vašim imenom ili pošaljite vlastiti crtež.

Predlist knjige s okruglim reljefnim ex librisom, stablo okruženo riječima Ex libris i imenom
Reljefni ex libris: crtež je utisnut u papir, bez tinte.

Gdje staviti ex libris u knjizi?

Tradicionalno mjesto je unutarnja strana prednjih korica. Ako to nije moguće, koristi se predlist, prva prazna stranica knjige1,21. Nijedno pravilo ne određuje točan kut: odaberite mjesto bez teksta, isto u svim svojim knjigama.

Kako izraditi vlastiti ex libris, korak po korak

  1. Odaberite tekst. „Ex libris” i vaše ime su dovoljni. Prebrojite znakove: predug redak u malom formatu postaje nečitljiv.
  2. Odaberite način prema svojim knjigama: pečat za brzo označavanje velike knjižnice, reljef za znak bez tinte, naljepnicu za knjige koje ne želite dirati.
  3. Napravite probu na komadu papira, kako savjetuje Library of Congress: vidjet ćete koliki je pritisak potreban i koliko je otisak jasan20.
  4. Označite unutarnju stranu korica ili predlist, s knjigom položenom ravno.
  5. Prije zatvaranja pustite da se tinta osuši, kako se znak ne bi otisnuo na susjednu stranicu. Library of Congress, čija se arhivska tinta sporo suši, svoje knjige čak ostavlja otvorene preko noći20.
Dva koraka: stranica knjige umetnuta u suhi žig, a zatim dobiveni okrugli reljefni ex libris na stranici
Suhim žigom: stranica umetnuta u kliješta (1), zatim reljefni otisak (2).

Već imate crtež, logotip ili dječji crtež? Od njega može nastati personalizirani reljefni ex libris, pod uvjetom da stane u krug promjera oko 4 cm.

Lijevo crni crtež mačke koja sjedi na knjigama ispod lučnog prozora, desno isti crtež u reljefu na papiru krem boje
Poslani crtež (lijevo) i reljefni ex libris koji je od njega nastao (desno).

Česta pitanja

Što znači ex libris na latinskom?

„Iz knjiga”, što se često prevodi kao „iz knjiga (nekoga)”: ex označava podrijetlo, libris je ablativ množine riječi liber, knjiga1,3.

Što je točno ex libris?

Znak koji se stavlja s unutarnje strane knjige kako bi se označio njezin vlasnik; najčešće vinjeta s njegovim imenom, ponekad s geslom ili grbom2.

Kako se piše ex libris?

Latinska formula piše se u dvije riječi, ex libris, i tako se obično piše i na hrvatskom. Na francuskom se piše „ex-libris” ili, od 1990., „exlibris”1.

Gdje se stavlja ex libris?

Na unutarnju stranu prednjih korica, a ako to nije moguće, na predlist1.

Kako se kaže ex libris na engleskom?

Za zalijepljenu vinjetu kaže se bookplate, a za samu formulu ex libris. Muzeji engleskoga govornog područja ove grafike vode pod pojmom „bookplate”7.

Oštećuje li pečat knjigu?

Tinta je trajna: to je i svrha znaka vlasništva. Na vrlo tankom papiru može probiti stranicu, pa napravite probu i ostavite knjigu otvorenu da se osuši20. Za rijetku knjigu radije odaberite zalijepljenu naljepnicu.

Koja je razlika između ex librisa i supralibrosa?

Ex libris nalazi se unutar knjige. Supralibros je utisnut na uvez, izvana: to je grb ili monogram vlasnika10.

Izvori

  1. „Ex-libris”, Dictionnaire de français, Larousse. larousse.fr
  2. „Ex-libris”, Dictionnaire de l'Académie française, 9. izdanje. dictionnaire-academie.fr
  3. „Ex-libris”, Trésor de la langue française informatisé, CNRTL. cnrtl.fr
  4. „Exlibris”, Duden. duden.de
  5. „Ex-líbris”, Dicionário Priberam da Língua Portuguesa. priberam.org
  6. Pločica EA22878, British Museum. britishmuseum.org
  7. Ex libris Hansa Iglera, Franks,German.1786, British Museum. britishmuseum.org
  8. „Bookplate of Hildebrand von Brandenburg”, Art Institute of Chicago. artic.edu
  9. A. Dürer, „Liber Bilibaldi Pirckheimer”, National Gallery of Art, Washington. nga.gov
  10. E. Castle, „Book-Plates”, Encyclopædia Britannica, 11. izd., 1911. wikisource.org
  11. W. Hamilton, French Book-plates, London, 1896. gutenberg.org
  12. C. Duroselle-Melish, „Book Stamps”, The Collation, Folger Shakespeare Library, 2019. folger.edu
  13. „Curses in Rare Books”, Catholic University of America Libraries, 2021. lib.cua.edu
  14. „History”, The Bookplate Society. bookplatesociety.org
  15. „Bookplates (ex-libris)”, Deutsches Buch- und Schriftmuseum, Deutsche Nationalbibliothek. dnb.de
  16. „Société française des collectionneurs d'ex-libris”, data.bnf.fr. data.bnf.fr
  17. E. R. J. Gambier Howe, Franks Bequest. Catalogue of British and American Book Plates, British Museum, 1903. archive.org
  18. K. Rödel (ur.), FISAE Newsletter br. 76, 2021. savb.lt
  19. „International Federation of Ex-Libris Societies (FISAE)”, Union of International Associations. uia.org
  20. „Ownership Marking of Paper-Based Materials”, Library of Congress. loc.gov
  21. M. Lester, „The Care of Books”, The La Trobe Journal, br. 45, 1990. slv.vic.gov.au
  22. A. Golden, „What is a Bookplate?”, Books Tell You Why, 2020. bookstellyouwhy.com

Proizvodi spomenuti u članku

Svi članci